Srpska pravoslavna crkva u Velikoj Pisanici je 08.04.2017. obilježila je svoju hramovnu slavu - Lazarevu subotu,Vrbicu.

Ovaj veliki praznik uoči cvetne nedjelje, posvećen je uspomeni na vaskrsenje četverodnevnog Lazara, koga je Isus Hristos četiri dana nakon fizičke smrti podigao iz groba i time više nego jasno narodu odredio smisao hrišćanstva.

Svetu liturgiju predvodili su namjesnik bjelovarski Slobodan Lalić, parosi Grubišnopoljski i Velikobršljanički, Slaven Jovičić i Slavimir Gvojić a gost je uz domaćina paroha Velikopisaničkog Miomira Gvojića bio i paroh zagrebački Duško Spasojević.

Vjerni narod je sa svojim sveštenstvom obavio trokraki ophod oko hrama uz pjevanje tropara Lazareve subote a po prelivanju koljiva i rezanju slavskog kolača podjeljene su i vrbove grančice.

Među vjernim narodom bili su i načelnik Velike Pisanice Fredi Pali, kao i predsjednik i zamjenik VSNM BBŽ Darko Karanović i Radovan Dožudić. Načelnik Pali je u ime srpskih institucija primio i priznanje za nesebičan odnos u promoviranju srpskog nacionalnog identiteta, kao što uostalom čini i za ostale nacionalne manjine ovog kraja.

Moramo ponovo naglasiti veliku suradnju crkvenog odbora i Vijeća srpske nacionalne manjine Velika Pisanica na čelu sa predsjednikom Pavom Ćetkovićem i njegovom suprugom Gordanom Ćetković, inače članicom predsjedništva VSNM BBŽ, koji su poslije liturgije za sve prisutne u općinskom domu priredili posno posluženje uz muziku.

Koristimo priliku da kažemo da je uz nespornu činjenicu da je Velika Pisanica sa 13 kilometara najduže selo u Hrvatskoj, ali da je u njoj rođen Pavle Solarić, tvorac prvog geografskog atlasa u Srba, veliki prosvjetitelj koji je surađivao sa Vukom Karadžićem i Dositejem Obradovićem i u Veneciji izdavao knjige srpskih autora.

Veliko pisanička Lazarica je poslije Srpske pravoslavne crkve u Plaškom i Bjelovaru, najveća po svojoj interijerskoj površini od svih srpskih pravoslavnih hramova u Hrvatskoj.

 

FOTOGRAFIJE:

 

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

U mađarskoj etno kući u Grbavcu pokraj Grubišnog Polja 16.03.2017. s početkom u 13,00 sati, održana je 1. sjednica Koordinacije i predstavnika nacionalnih manjina Bjelovarsko bilogorske županije u ovoj kalendarskoj godini.

 

Najbitnija tema koordinacije bila je 3. Smotra manjinskog stvaralaštva BBŽ. Kao što znate prva Smotra MSBBŽ održana je u Končanici uz domaćinstvo češke zajednice 2014. a druga 2016. u Garešnici kada je domaćin bila srpska zajednica BBŽ. Domaćin treće smotre biti će mađarska zajednica naše županije, a grad domaćin biti će Grubišno Polje.

Koordinacija je na prijedlog predsjedništva prihvatila 23.04.2017. kao datum održavanja ove tradicionalne manifestacije.

Ponovno će nam se u kulturnom izričaju pjesme i plesa predstaviti nacionalne manjine isključivo sa naše županije: Mađari, Česi, Romi, Srbi,  Nijemci i Austrijanci kao i predstavnici većinskog hrvatskog naroda.

Kulturno umjetnički program odvijati će se u prostoru Centra za informiranje i kulturu Grubišno Polje, oko koga će biti postavljeni štandovi sa gastro ponudom manjinskih zajednica. Dogovoreno je da štandovi za građanstvo budu otvoreni u 15,00sati, početak kulturno-umjetničkog programa u 17,00 sati, a u 19,00 sati u Grbavcu zajednička večera za učesnike programa i goste.

Na prijedlog župana BBŽ g. Damira Bajsa ovogodišnja 3. Smotra MSBBŽ biti će bogatija izložbom upotrebnih starih predmeta i narodnih nošnji starijih od 100 godina, koje će prezentirati vrijedni skupljač starina Pavo Ćetković iz Velike Pisanice.

Na današnjoj koordinaciji bili su prisutni uz članove župan BBŽ g. Damir Bajs, pročelnica za kulturu, obrazovanje, šport i nacionalne manjine BBŽ Ana Antolović kao i gradonačelnik Grubišnog Polja Zlatko Mađaruh.

 

FOTOGRAFIJE:

 

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

Srpsko narodno vijeće - nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, održalo je u subotu 25.03.2017. svoju godišnju izvještajnu skupštinu.

Skupština je održana u prostoru Srpske pravoslavne opće gimnazije"Katarina Kantakuzina Branković", u Zagrebu, Sveti Duh 122, s početkom u 12,00 sati.

Prije skupštine održana je redovna sjednica predsjedništva SNV-a.

Po izboru radnih tijela skupštine, sam tok skupštine kao predsjednik radnog predsjedništva vodio je Radovan Dožudić.

Uz njega delegat u skupštini SNV-a je i predsjednik VSNM BBŽ Darko Karanović, kao i Goranka Radulović, koja zbog obaveza u školi nije mogla prisustvovati sjednici.

Koliki je značaj Srpskog narodnog vijeća kao krovne institucije Srba u RH, govori i podatak o gostima koji su prisustvovali izvještajnoj skupštini i uzeli učešća u obraćanju prisutnima.

Skupštini se najprije obratio predsjednik SNV-a prof.dr.Milorad Pupovac i predstavio presjek rada u 2016. godini.

Potom su se skupštini obratili:

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski i domaćin skupštine Porfirije, Mira Nikolić, ambasadorica Republike Srbije u Zagrebu, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u RH, Furio Radin, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Sabora RH, Veljko Kajtazi zastupnik u Hrvatskom Saboru, zamjenik predsjednika Kluba nacionalnih manjina u Saboru, Petar Rajić, član predsjedništva SABA, Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina, Nikola Lunić, predsjednik SPD Privrednik, Spomenka Đurić, tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, Mirko Marković, izaslanik ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Sjednici je prisustvovao i Obrad Savić, ispred ambasade BiH u RH te Boris Milošević, saborski zastupnik.

Od 59 pozvanih delegata, sjednici je prisustvovalo njih 49, tako da je skupština mogla validno i u skladu sa Statutom donositi sve odluke.

Narativni i financijski izvještaj za 2016. iznio je zamjenik predsjednika SNV-a Aleksandar Milošević, kao i plan prihoda i rashoda za 2017. Oba izvještaja jednoglasno su prihvaćena.

Voditelj ureda SNV Branko Jurišić podnio je informaciju o stanju županijskih vijeća sukladno anketi koja je provedena u oko 75% općinskih, gradskih i županijskih srpskih vijeća u RH.

Opći je stav skupštine da ukoliko u Jasenovcu sa postavljene ploče branitelja ne bude uklonjen fašističko-ustaški pozdrav, srpska zajednica kao i Jevrejska te SABA, neće sudjelovati u državnom komemoriranju u Jasenovcu.

SNV će 22.04.2017. tradicionalno sudjelovati na parastosu i pomenu u selu Mlaka pokraj Jasenovca,koji upriličuje Pakračko slavonska eparhija.

 

FOTOGRAFIJE:

 

 

 

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

U Zagrebu Gajeva 7, u prostorijama Srpskog narodnog vijeća održana je redovna sjednica Predsjedništva.

Jedna od točaka dnevnog reda bila je i redovna izvještajna skupština SNV-a koja će se održati po odluci predsjedništva 25.03.2017. u Zagrebu s početkom u 12,00 sati. Članovi predsjedništva su uz poziv u prilogu dobili prijedlog za usvajanje Godišnjeg izvještaja o radu po odjelima za 2016, te Plan rada za 2017: oba sa svojim financijskim segmentima - financijskim izvještajem i Planom prihoda i rashoda.

Skupštinu čine izabrani delegati po županijama a njihov broj je određen brojem pripadnika srpske zajednice u pojedinim županijama. Skupštinu čine delegati iz srpskih županijskih vijeća koja su sporazumno po odlukama pristupila nacionalnoj koordinaciji - Srpskom narodnom vijeću.

Delegati našeg vijeća su Radovan Dožudić (kojeg je predsjedništvo predložilo da vodi radno predsjedništvo na samoj skupštini), Goranka Radulović i Darko Karanović.

Točka dnevnog reda koja je prihvaćena naknadno jeste obraćanje članova udruge "Žrtve protiv zaborava".

Naime, riječ je o činu izuzetne, prije svega hrabrosti ali i velike humanosti.

Radi se o akciji mladih koje predvodi Mario Mažić iz Petrinje i Nikola Puharić. Napominjemo da su članovi ove udruge mahom pripadnici većinskog hrvatskog naroda koji su prionuli prikupljanju potpisa za oprost ili kako kažu i izvinjenje zbog srpskih nevinih civilnih žrtvama u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja", kada do državni organi do sada nisu uradili.

Članovi predsjedništva su sa velikom pažnjom slušali obraćanje Maria Mažića koji je predao do sada kako kaže skromnih, ali veoma bitnih 300-tinjak potpisa predsjedniku SNV i saborskom zastupniku prof.dr. Miloradu Pupovcu.

Urađena je i analiza ankete SNV-a o položaju manjinskih srpskih vijeća u svim općinama, gradovima i županijama gdje su registrirana i gdje postoje. Pitanja su se odnosila na način financiranja i visinu istog, korištenje prostora za rad,donošenja redovnog plansko programskog i financijskog plana, međusobni odnos manjinskih zajednica, broj održanih sjednica predsjedništva i vijeća, najznačajnijim aktivnostima u 2016. itd.

 

FOTOGRAFIJE:

 

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.