VSNM BBŽ

Komemoracija u Voćinu, 14.01.2024.

Dana 14.01.2024. godine, Vijeće SNM Općine Voćin zajedno sa Vijećem VSNM Virovitičko-podravske županije obilježilo je 82. godišnjicu stradanja 267 nevinih civila sela Kometnika i Dobrića 14.januara 1942. godine. Taj strašan zločin počinjen je od strane ustaša nakon okršaja partizanskih i ustaških postrojbi 11. i 12. januara 1942.

Svetu liturgiju u crkvi u Voćinu predvodio je paroh Dragan Gaćeša zajedno sa jerejem Stojanom Janjićem medinačke parohije i jerejem virovitičko - gaćiške parohije Blagojem Đukićem. Nakon liturgije uslijedilo je posvećenje kolača i koljiva kraj spomenika u Kometniku, obraćanje prisutnih i polaganje vijenaca.

Povjesničar i istraživač Milan Radanović ispred SNV - a Zagreb održao je govor u kojem je detaljno objasnio cijeli događaj stradanja ovih civila, te događaje koji su tome predhodili i sva druga strašna stradanja na našem području te 1942. godine.

Po završetku polaganja vijenaca, okupljeni su se uputili kod novouređenog podruma gdje su nevini civili stradali tog dana i tamo položili ruže.

Ovu komemoraciju svojim prisustvom su uvečali konzul Republike Srbije u Vukovaru, Ljudmila Ostojić ,predsjednik ZVO Vukovara, Dejan Drakulić, predsjednika Udruge antifašista Vukovarsko - srijemske županije Lazo Đokić.

Od delegacija iz susjednih županija prisutan je bio Nikola Ivanović, dožupan Požeško-slavonske županije sa svojom delegacijom . Predsjednik VSNM Zagrebačke županije Dragiša Pilipović sa svojom delegacijom. Dožupan Bjelovarsko - bilogorske županije Saša Lukić sa svojom delegacijom.

Od predstavnika Virovitičko-podravske županije kao i uvijek bio je pročelnik Ivan Horvat. Delegacija Vijeća SNM VPŽ i delegacije VSNM Gradova i Općina naše županije.

Fotografije:

12 3 4 NEXT

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

Božićna liturgija u Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Dimitrija u Stupovači, 07.01.2024.

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Dimitrija u Stupovači , na sam dan rodežestva Hristova, 07.01.2023. godine održana je Sveta liturgija sa početkom u 6,00 sati, koju je predvodio paroh u Stupovači ,otac Dalibor Petković.

Kao i prošle godine tako i na ovaj radostan dan moramo pohvaliti crkveni zbor naših mladih parohijanki koje su svojim glasovima uveličale Svetu liturgiju.

Otac Dalibor ,obrativši se vjernom narodu ,pročitao je dio poslanice Njegove Svetosti ,Patrijarha Srpskog g. Porfirija.Poslanicom se Njegova Svetost obratila narodu da pronađu vječno dijete u sebi,dijete dobrote,dijete ljubavi ,dijete bogobojaznosti.

Po podjeli nafore narod se okupio oko božićne vatre i sa radošću dočekao rođenje Hristovo.

Fotografije:

12 NEXT

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

SRETAN BADNJI DAN, crkva Svetih Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora u Daruvaru, 06.01.2024.

Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnjak. U Parohijskoj crkvi Svetih Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora u Daruvaru glavno bogosluženje na Badnju večer održano je u 17 sati. Nakon večernjeg Bogosluženja paroh daruvarski Đorđe Teodorović zapalio je Badnjak ispred parohijske Crkve. Svim vjernicima podijeljeni su prigodni mali badnjačići nakon čega je upriličeno zajedničko druženje ispred Crkve uz tradicionalno posluženje, kuhanu rakiju i čaj.

Liturgija za pravoslavni Božić održati će se sutra u 9 sati u parohijskoj crkvi u Daruvaru.

Fotografije:

12 NEXT

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

Badnjak u Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svete Trojice u Bjelovaru, 06.01.2024.

U Bjelovarskoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svete Trojice, na sam Badnji dan 06.01.2024. godine, održano je večernje bogosluženje koje je predvodio paroh bjelovarski , otac Stefan Maksimović.

Raduje uistinu veliki broj pravoslavnih Srba koji su svojim prisustvom najavili dolazak Bogomladenca, Gospoda našega Isusa Hrista.

Ovoj neizmjernoj radosti pridonijeli su i naši najmlađi članovi,polaznici pravoslavnog vjeronauka koji su uz svog "dirigenta" oca Stefana izveli prigodne božićne pjesme Svetoga Nikolaja Velimirovića.

Posebnu pažnju izazvao je izuzetno uspješan povratak tradiciju u vidu tzv. "pijukanja" kada su naši mladi pjevači vjerni narod zasuli slatkim bombonima ,bacajući ih po čitavoj svetinji.

Otac Stefan se u prigodnoj besjedi zahvalio Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara koje predvode predsjednik Vanja Ficnar sa svojom zamjenicom Dankom Jarić, koji su pomogli u nabavi vina i rakije koji su "kuvani" kao dio neizbježne tradicije.

Nakon podjele nafore narod se uputio u crkveni cintor gdje je Vojislav Komlenac priredio sve za loženje Badnjaka, na kojem je prisustvovao i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.

Kao i svake godine moramo pohvaliti porodicu Radulović koja je osigurala podjelu prženih ribica.

Kiša koja je počela da pada nije uspjela pokvariti prelijepu atmosferu koja se osjećala unaokolo.

Fotografije:

12 3 NEXT

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

Izložba ikona Perside Žutinić, Srpski kulturni centr „Pavle Solarić“, Demeterova 1, Bjelovar, 04.01.2024. u 18 sati.

Dana 04.01.2024. u četvrtak s početkom u 18h u prostorijama Srpskog kulturnog centra „Pavle Solarić“ na adresi Demeterova 1 u Bjelovaru održala se izložba ikona Perside Žutinić koju su neki od nas imali prilike vidjeti u Zavičajnom muzeju u Daruvaru u okviru manifestacije Srpski tradicionalni običaji za Božić. Izložba prikazuje odabrane ikone preminule daruvarske umjetnice Perside Žutinić.

Ove godine izložba je predstavljena u Bjelovaru i to u organizaciji Srpskog kulturnog centra „Pavle Solarić“ u Bjelovaru i Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“, pododbor Bjelovar.

Izložbu su otvorili gđa. Danka Jarić, predsjednica Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ pododbor Bjelovar uz uvodne riječi gospodina Radovana Dožudića, odvjetnika i pisca koji je ujedino i član predsjedništva pododbora Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ Bjelovar.

O samim ikonama i radu Perside Žutinić govorila je autorica postava Majana Štor koja je povjesničarka umjetnosti.

Otvorenju ove izložbe su uz goste iz Bjelovara prisustvovali i jerej Stefan Maksimović, bjelovarski paroh, Darko Karanović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije i Damir Sedramac, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine grada Garešnice.

O Persidi i njezinom radu:

Persida Žutinić rođena je 1954. godine u Pakracu kao treće dijete Save i Dmitre Žutinić. U Daruvaru je pohađala osnovnu i srednju školu.

Svestrana Persida završila je arhitekturu u Zagrebu i scenografiju u Beogradu, a radila je u arhitektonskim uredima, mnogim kazalištima, kao nastavnica u školama, kao restauratorica, te u slobodno vrijeme kao slikarica i ikonopiskinja.

Veći dio njezina umjetničkog opusa čine ulja na platnu koja prikazuju motive iz obiteljskoga i svakodnevnoga života – likove, pejzaž i mrtvu prirodu. Stoga ne čudi da su te slike pune snage i živih boja. Manji, ali također vrlo važan dio Persidina umjetničkog stvaralaštva obuhvaća ikone koje je slikala tijekom života u inozemstvu, čiji se izbor predstavlja na ovoj izložbi.

Osim odlasku u inozemstvo, gdje je tražila povezanost s vjerom i tradicijom, interes za izradu ikona duguje svojem radnom mjestu u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kotoru i na Mljetu, na kojem se mogla uživo upoznati s najboljim primjerima fresaka pravoslavnog, kasnobizantskog razdoblja povijesti umjetnosti različitih manastira.

Ikona, grčki eikon, označuje sliku, lik, portret. U istočnoj Crkvi to je najčešće slika na drvu ili platnu rađena određenom tehnikom izrade.

Značenje ikone proizlazi iz simboličkoga teološkog shvaćanja duhovnosti s pomoću prikaza znakovnih sustava, atributa i simbola prema ustaljenim kanonima Crkve, a o umjetnikovu talentu i produhovljenosti ovisi koliko će biti uspješan u pronicanju i stvaranju nadmaterijalne stvarnosti onoga što ikona predstavlja.

Persida duhovno nadahnuće i predloške ikona preuzima iz srednjega i kasnoga bizantskog razdoblja u umjetnosti, s naglaskom na pravoslavne ikone Hilandara i Ohrida, što je vidljivo na prikazima Navještenja i velikih blagdana, ali i u ikonama nastalima prema predlošcima iz ostalih manastira na tlu nekadašnje Makedonije i Srbije, poput Peći, Sopoćana, Studenice, Dečana i Mileševe.

Među njezina najvažnija djela pripada izrada narativne ikone nastale prema radu Georgiosa Klontzasa, slikara kretsko-venecijanske škole ikonopisa u poslijebizantskom razdoblju umjetnosti, čiju originalnu skicu možete vidjeti uživo.

„Ikona je Božja objava, samo što nije napisana slovima, već je naslikana bojama.“ – citat sv. Ivana Damaščanskog (Damaskusa).

Fotografije: