Pregled svih događaja

Komemoracija u Grubišnom Polju, 28.04.2022.

Komemoracija u Grubišnom Polju

U srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Đorđa u Grubišnom Polju, 28.04.2022. godine s početkom u 13,00 sati, održan je parastos za stradale srpske civile koji je predvodio paroh u Grubišnom Polju jerej Slaven Jovičić.

Srbe, muškarce razne životne dobi, (njih preko 500) koje je ustaška vlast 26/27.04.1941 godine skupila u širem rejonu Grubišnog Polja i sprovela do zgrade i dvorišta osnovne škole u samom gradu, tek je započeo pakao.

Dio njih je po kazivanju i zapisu svjedoka, učitelja Tihomira Prodanovića bačen sa balkona škole na drljače za obradu zemlje. Ti nesretnicu su umirali u teškim mukama. Potom su stočnim vagonima prevezeni preko Zagreba do logora Danica u Koprivnici a nakon dva tjedna u pravcu gospićkih vrleti i sustava logora Jadovno, gdje su zvjerski bacani u kraške jame. Dio tih novomučenika završio je u Slanu na otoku Pagu gdje su bili podvrgnuti egzekuciji. SAMO njih 14 uspjelo je zbog određenih privatnih veza izbjeći mučeničku smrt i izaći iz koprivničkog logora.

Nakon parastosa na bivšoj željezničkoj stanici položeni su vijenci pored spomen ploče koja je 1958 godine postavljena kao podsjetnik na ova zvjerstva.

Polaganju vijenaca na željezničkoj stanici prisustvovao je i predsjednik  SABA RH Franjo Habulin sa delegacijom.

Prisutnima su se obratili predsjednik UABA Grubišno Polje i Veliki Grđevac Ivan Škrilac, predsjednik ZUABA Rade Jovičić a u ime Vijeća srpske nacionalne manjine predsjednik Milan Knežević koji je jasno i precizno kazao i snažno naglasio da su žrtve bili civili Srbi, muškarci, a egzekutori užasnog zločina ustaške falange Grubišnog Polja.

Predsjednik VSNM BBŽ Darko Karanović upoznao je prisutne sa usvojenim zaključkom da se od iduće godine Komemoracije u Gudovcu i Grubišnom Polju ipak ne održavaju istoga dana već u Grubišnom Polju 27.04. a u Gudovcu 28.04.

Ne možemo da se ne osvrnemo na neshvatljivu indolentnost potomaka ovih žrtava kao i izabranih članova srpskog manjinskog vijeća Grubišnog Polja ali i članova antifašističke udruge Grubišno Polje i Veliki Grđevac, koji ne nalaze za shodno da jednom u godini svojim i prisustvom članova svoje bliže obitelji ukažu pijetet ovim novomučenicima.

Što se gradskih vlasti tiče a tome je izuzetno govorio predsjednik UABA Škrilac, vlast koja kao Dan općine slavi dan kada je veliki dio srpske populacije Bilogore u jesen 1991 godine usljed nesretnoga rata napustio svoje domove, dovoljno govori samo po sebi.

Fotografije:

20220428_132630.jpgIMG_20220428_131144.jpgIMG_20220428_135743.jpgIMG_20220428_131100.jpgIMG_20220428_131107.jpgIMG_20220428_131140.jpgIMG_20220428_131130.jpgIMG_20220428_140508.jpgIMG_20220428_140510.jpgIMG_20220428_135753.jpg20220428_130853.jpgIMG_20220428_131145.jpgIMG_20220428_135806.jpg20220428_130849.jpg

Komemoracija i pomen u Gudovcu, 28.04.2022.

Komemoracija i pomen u Gudovcu

U Spomen području Gudovac, 28.04.2022. godine održana je komemoracija i parastos za nevine srpske civile, muškarce, koje je novoustoličena naci-fašistička ustaška vlast, tek formirane NDH, streljala na nekadašnjem sajmištu 28.04.1941. godine.

Bio je to prvi monstruozni pohod genocida koji je bio temelj agende postojanja ove zločinačke tvorevine. Gotovo 200 muškaraca iz Bolča, Prgomelja, Malog i Velikog Korenova, Sredica, Breze i samog Gudovca ustaše su sprovele do sajmišta i izvršili egzekuciju streljanjem i klanjem ovih novomučenika.

I ove godine organizatori komemoracije bili su VSNM Bjelovar i UABA Bjelovar.

Komemoraciju je vodio član UABA Bjelovar Nenad Nekvapil.

Prisutnima se  obratio u ime UABA Split i veterana domovinskog rata general HV Žanko i svojim direktnim govorom prokazao sramotnu NDH i zločin na ovom mjestu nad srpskim civilima.

U ime Lige antifašista RH govorio je Zoran Pusić.

Aneta Lalić, voditeljica Odjela za kulturu Srpskog narodnog vijeća izuzetno je hronološki opisala organizatore ovg monstruoznog zločina i njihova neljudska djela.

U ime Grada Bjelovara govorio je gradonačelnik Dario Hrebak, rođeni gudovčanin koji je ustvrdio svoje predobro znanje i upućenost na ove teške događaje.

U ime Bjelovarsko-bilogorske županije prisutnima se obratio župan Marko Marušić.

Prisutnima se obratio i Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, a u ime predsjednika RH Zorana Milanovića govorio je izaslanik Bartol Šimunić.

Potom se pristupilo polaganju vijenaca koje su položile delegacije:

izaslanik predsjednika RH Šimunović,u ime Grada Bjelovara i BBŽ gradonačelnik Hrebak,župan Marušić i njegov zamjenik Saša Lukić, Franjo Habulin sa delegacijom SABA, Đorđe Žakula ateše u Ambasadi Republike Srbije u Zagrebu, Aneta Vladimirov i Aleksandar Vucelić u ime Srpskog narodnog vijeća, Uaba Split i veDRA Split sa generalom Žankom, ZUABA BBŽ,sa predsjednikom Jovičićem Radom, kao i delegacije Vijeća srpske nacionalne manjine BBŽ sa predsjednikom Karanovićem, KC-KŽ koju je predvodio predsjednik Jovo Manojlović, Grada Bjelovara sa predsjednikom Dušanom Margetićem, potomkom stradalih Margetića u Gudovcu,kao i UABA Bjelovar sa predsjednikom Berislavom Crnčićem, delegacija VSNM PSŽ koju je predvodio predsjednik Nikola Ivanović.

Parastos i pomen za srpske novomučenike služili su jereji Srpske pravoslavne crkve, paroh u Bjelovaru Stefan Maksimović, narćanski paroh Slaven Jovičić i paroh u Grubišnom Polju Slaven Jovičić.

VSNM Grada Bjelovara domaćinski je u prostorijama Srpskog kulturnog centra "Pavle Solarić" za goste i uzvanike priredio tradicionalno posluženje.

Fotografije:

 

Vaskršnji intervju oca Stefana Maksimovića

Vaskršnji intervju oca Stefana Maksimovića, paroha bjelovarskoga za "Nezavisne novine".

Vaskršnji intervju oca Stefana Maksimovića: https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Maksimovic-za-Nezavisne-Jedni-drugima-budimo-podrska-u-zivotnim-iskusenjima/715371?utm_source=nezavisne&utm_medium=feed&utm_campaign=RSS%3A+Novosti

Fotografije:

20220422143006_715371.jpg

Vaskršnje slavlje u Bjelovaru, 24.04.2022.

Vaskršnje slavlje u Bjelovaru

Na najradosniji hrišćanski praznik,vaskrsenje Hristovo,koje smo ove godine obilježili 24.04.,u bjelovarskoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svete Trojice održana je vaskršnja liturgija koju je predvodio paroh bjelovarski ,jerej Stefan Maksimović.

Svetinja je bila prepuna vjernoga  naroda a u liturgijskom slavlju sudjelovao je i pater Rikard iz franjevačkog reda bjelovarske "male crkve".

Srpska pravoslavna crkva Svete trojice otvorila je svoja vrata nesretnim izbjeglicama iz ratom zahvaćene Ukrajine,koje je predvodila sestra Natalija sa mnogo djece koja su na osveštanje ponijela  Uskršnja jaja.

Poseban momenat predstavljao je trenutak kada je otac Stefan laticam ruža blagosiljao vjerni narod.

Kako običaji nalažu nakon Svete liturgije u gostoprimnici je upriličeno druženje.

Fotografije:

IMG-8e15e89207e9e11091731d0b1e443c84-V.jpgIMG-99389350cadbcf7dfcf404bab64b503e-V.jpgIMG-03be1164f062e639c372840e1dd5f61d-V.jpgIMG-cca81fd26cf486b23612f9330c17345e-V.jpgIMG-e6bbdeb7bcc72261604a444550b2d153-V.jpgIMG-2e6f1e1b656eb81ad1bad1d054503868-V.jpg

 

Vaskršnja liturgija, 24.04.2022.

Vaskršnja liturgija

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Dimitrija u Stupovači ,24.04.20220. godine ,s početkom u 10,00 sati ,održana je Vaskršnja liturgija koju je predvodio paroh stupovački,jerej Dalibor Petković uz pojačku pratnju popadije Jelene Petković.

Veliki broj vjernoga naroda  proslavio je najveći Dan, Dan  Hristova vaskrsenja u liturgijskom sabranju i uzajamnoj ljubavi.

U izuzetnoj propovjedi otac Dalibor nije mogao sakriti veliko uzbuđenje zbog postavljanja novoga ikonostasa u stupovačkoj svetinji.

Još predstoji izrada i postavljanje ikona na sam ikonostas kako to priliči kanonu naše svete srpske pravoslavne crkve.

Naime,već sada davne nesretno ratne 1993 godine bezdušnici i nevjernici  postavili su u svetinju eksploziv koji je crkvu teško oštetio.

Zahvaljujući Gospodu,velikom razumijevanju institucija Republike Hrvatske  za obnovu i očuvanje vjersko-kulturne baštine kao i vjernom narodu ,te sveštenstvu naše crkve ,stupovačka svetinja ponovno će zasijati punim sjajem.

Po završetku svete liturgije uz naforu vjernicima su poklonjena  i Uskršnja jaja kao simbol rađanja novoga života.

Fotografije: